Novo predstečajno pravo

Novim Stečajnim zakonom ponovno se omogućuje nastavljanje poslovanja poslovnog subjekta izvan stečajnog postupka. Naime, predstečajni postupak, koji je do sada bio uređen Zakonom o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, sa značajnim izmjenama inkorporiran je u novi Stečajni zakon.

Cilj novog Stečajnog zakona je urediti postupak prije stečaja koji će dužnik moći (ne morati) pokrenuti ako smatra da može izbjeći stečaj, što znači da predstečajni postupak, za razliku od situacije do sada, postaje pravo, a ne obveza.
Sada je čl. 25. st. 1. i 2. SZ-a predviđeno da je dužnik »ovlašten« pokrenuti predstečajni postupak, a do sada je članak 18. st. 1. ZFPPN-a predviđao da je dužnik »dužan« pokrenuti predstečajni postupak.

Ovu promjenu smatramo dobrom jer pokretanje predstečajnog postupka treba biti slobodna odluka svakog dužnika i samo kao takva, može imati vjerodostojnost. Ako je dužnik »obvezan« ići u takav postupak, već će mu se u startu dati mogući alibi da to sam nije htio, nego je morao.

Temeljni uvjeti za pokretanje predstečajnog postupka

S obzirom na navedenu promjenu (obveza/pravo dužnika) bilo je potrebno i jasno razdijeliti uvjete, tj. razloge za pokretanje predstečajnog postupka u odnosu na razloge za pokretanje stečaja.

Sada čl. 4. SZ-a uređuje razloge za predstečaj, a članak 5. SZ-a uređuje razloge za stečaj.

Predstečajni postupak može se otvoriti ako sud utvrdi postojanje prijeteće nesposobnosti za plaćanje. Prijeteća nesposobnost za plaćanje postoji ako sud stekne uvjerenje da dužnik svoje postojeće obveze neće moći ispuniti po dospijeću.

Temeljni dokument za pokretanje predstečajnog postupka

Osnovni dokument na temelju kojeg se sklapa predstečajna nagodba/ predstečajni sporazum se naziva Plan restrukturiranja. Prema novom Stečajnom zakonu isti zakon utvrđuje da plan mora imati točno definirane stavke koje se navode u daljnjem tekstu.